U HRVATSKOJ OSUĐEN NA GODINU DANA PA DOŠAO U BIH I OTKUPIO KAZNU
BiH

U HRVATSKOJ OSUĐEN NA GODINU DANA, PA DOŠAO U BIH I OTKUPIO KAZNU

Osuđenici iz Hrvatske i Srbije koriste mogućnost otkupa zatvorske kazne u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini se zatvorska kazna može otkupiti, pa osuđenici iz Srbije i Hrvatske koriste bosanskohercegovačko državljanstvo da u ovu zemlju prenesu svoje kazne kako bi izbjegli zatvor. Takvih je u zadnjih pet godina bilo najmanje deset. Kazne od ukupno devet godina zatvora otplatili su sa oko 219.000 maraka), otkrivaju novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Predmete su prenijeli jer u tim zemljama za razliku od BiH osuđenici nemaju mogućnost da zatvorske kazne mijenjaju za novčane.

Dvojica osuđenika došla su iz Srbije koja ne vidi u tome ništa sporno, za razliku od Hrvatske, odakle je većina. Prema Hrvatskoj BiH ne poštuje Sporazum o izvršenju sudskih odluka ni uvjete koje postave prilikom prepuštanja osuđenika, da se zatvorska kazna ne mijenja za novčanu. Bez obzira na mogućnost otkupa kazne u BiH, Hrvatska je nastavila sa procesom izvršenja kazni za neke osuđenike, tako da je jedan zatvoren, a za jednim je raspisana tjeralica.

Utajio porez

Jedan od njih je Mirsad Zulić koji je u Hrvatskoj živio pet desetljeća i za kojim je izdan uhidbeni nalog. Nikada se nije odrekao bh. državljanstva, što mu se prošle godine i isplatilo budući da je u Hrvatskoj osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog utaje poreza. Zahvaljujući državljanstvu, kaznu je prenio u Bosnu i Hercegovinu gdje je kaznu otkupio za 36.500 maraka i tako izbjegao zatvor.

Mirsad Zulić je sredinom 2017. godine sa suprugom Eminom osuđen u Bjelovaru za gospodarski kriminal. Supružnici su preko svojih trgovačkih tvrtki utajili gotovo milijun kuna poreza. Supruga je dobila uvjetnu kaznu od jedne godine zatvora i obavezu da vrati novac, a Zulić je dobio godinu dana zatvora nakon čega je zatražio da zatvorsku kaznu prenese u BiH.

-Kad su me kaznili, ja sam tražio, prvenstveno, da bih tamo ležao. Međutim, poklopilo se tako da mogu platiti. Živim u Hrvatskoj već 50 godina, ali nisam se nikada htio bosanskog državljanstva odreći i, eto, to mi se isplatilo, rekao je Zulić u razgovoru za CIN, naglasivši da mu zamjena zatvorske za novčanu kaznu nije bila krajnja namjera. Tvrtke je ugasio, a Hrvatska dug za porez još nije naplatila. Zulić je rekao da je na relaciji Hrvatska−Njemačka gdje planira pokrenuti novi posao.

Sutkinja ne vidi ništa sporno

Prema Nikoli Sladoju, pomoćniku ministra pravde u BiH, to se nije smjelo dogoditi jer je suprotno međunarodnim sporazumima, tj. da se prema Evropskoj konvenciji o transferu osuđenih osoba zatvorska kazna ne može mijenjati za novčanu. U Sporazumu o izvršenju sudskih presuda, koji je BiH potpisala sa Hrvatskom, mogućnost zamjene zatvorske kazne se ni ne spominje.

Suada Kasum, sutkinja Kantonalnog suda u Bihaću koja je radila na Zulićevom predmetu, ne vidi ništa sporno u presudi. Prema njezinom mišljenju, Zulić od nje nije dobio nikakvu milost i uvjerena je da Hrvatska nema pravne podloge za postavljanje uvjeta prilikom prosljeđivanja predmeta. „Ako je bude bilo, spremna sam robijati“, rekla je Kasum.

Prije odluke o Zulićevom zahtjevu, sutkinja se obratila bh. institucijama te zamolila da upoznaju Hrvatsku s domaćim zakonodavstvom i provjere ostaje li pri svojim uvjetima ili želi povući zahtjev. Hrvatska je zadržala isti stav, ali je sutkinja Kasum 2018. godine prihvatila zahtjev Zulićevog odvjetnika  u pogledu zamjene kazne. „Ja nemam pravne osnove u zakonu Federacije da ga odbijem“, kaže sutkinja Kasum.

Za Hrvatsku presuda nije valjana

Hrvatska je nakon informacije da Zulić svoju kaznu u BiH otkupio, obavijestila Ministarstvo pravde BiH da tu presudu ne smatra valjanom. „Za njih je Zulić lice koje nije izdržalo kaznu zatvora“, rekao je Sladoje.

CIN otkriva da je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa obavijestilo Županijski sud u Zagrebu da izvršenje presude u BiH ne smatra valjanim pa je ovaj sud izdao uhidbeni nalog za Zulićem. Ako ga policija ne nađe u Hrvatskoj, može se raspisati tjeralica.

Budući da se ovakva praksa događala i ranije, Hrvatska je od 2014. godine u molbama počela stavljati i napomenu da predmete ustupa uz uvjet da se zatvorska kazna ne mijenja za novčanu, rekli su za CIN iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske, dodavši da točnu statistiku o broju takvih predmeta nemaju. Međutim, tvrde da ih je oko 20. „U većini slučajeva osobe su i dalje nedostupne hrvatskim pravosudnim tijelima jer se nalaze u BiH“, navedeno je u dopisu CIN-u.

Različito postupanje

Od ostalih sedam osuđenika u Hrvatskoj su prihvatili izvršenje presude za petoricu. Jednog su poslali u zatvor, a za jednim je izdana tjeralica. U Ministarstvu pravosuđa Hrvatske nisu željeli reći što je utjecalo na njihovo različito postupanje u ovakvim predmetima.

Izvor: Dnevnik.ba

Facebook Komentari

Oznake